X-Ftn-To: Vladimir Danani?
Vladimir Danani? wrote:
> Ovdje nisi objektivan, odnosno predbacuje? drugomu ono od ?ega
> i sam pati?--nabacivanja ni?im podkrijepljenih kategori?kih
> tvrdnji. Naprimjer, ti tvrdi? da se katoli?ki teolozi bave
> neosnovanim kritikama budizma i hinduizma kao panteisti?kih religija.
> Ti nisi naveo nijedan *slu?beni* izvor katoli?ke teologije
> kojim bi opravdao tu svoju tvrdnju.
Ni ne moram - ovo je samo nastavak moje dugotrajne i dugogodisnje
rasprave na tu temu s Vickom, u kojem je on navodio takve argumente, a
ja se sada na to pozivam bez potrebe da sve citiram, sto bi
bespotrebno povecalo poruke.
Osim toga, ako pogledas moje starije rasprave s Vickom, shvatit ces da
ja njega sada u stvari zajebavam, i da mu hocu pokazati da njegova
religijska teorija nije u skladu s naucavanjem KC, odnosno da je on iz
pozicije katolickog naucavanja krivovjernik, jer naucava herezu,
odnosno vjeruje da nema nikakve znacajne prisutnosti Boga u svijetu,
odnosno da je svijet kao takav bezbozan. To je on izrijekom potvrdio
govoreci kako svaka tvrdnja da je Bog makar djelomicno prisutan u
svijetu predstavlja panteizam (!) jer nema neke razlike izmedju
tvrdnje da je svijet Bog, i da je Bog prisutan u svijetu (!). Ja nisam
isao citati cijeli katekizam, uglavnom sam ga samo malo prelistao, ali
ono sto sam nasao unutra govori malo drugacije stvari od onih u koje
Vicko vjeruje. Sad se ja pravim blesav, pa idem iz pozicije da ono sto
Vicko govori vjerno odrazava katolicko naucavanje, i iz toga izvlacim
zakljucke, koji nisu pretjerano povoljni po KC, i zabavno mi je
gledati kako se znoji u kontradikcijama koje si je sam navukao na
vrat.
> Što se hinduizma ti?e, SKE ni jednom jedinom rije?ju ne povezuje
> hinduizam s panteizmom. Evo nekoliko karakteristi?nih re?enica:
Ma znam da ne povezuje, to je Vickova izmisljotina. Doduse, ne znam
jesi li citao brosuru o novim religioznim pokretima u izdanju Druzbe
Isusove, Zagreb? Unutra postoji mnostvo tekstova katolickih teologa
cija se razmisljanja razlikuju od Vickovih samo utoliko sto oni ne
briju toliko po panteizmu koliko po gnosticizmu, ali su mu slicni po
tome sto izricu o drugim religijskim sustavima tvrdnje koje se ne mogu
obraniti.
> "Brahman se u svakom pokloniku naziva atman ili bo?ansko jastvo.
> Cilj je svakog hindusa da ?to potpunije ostvari atmana na u?trb
> pojedina?nog ega, dok se on ili ona ne oslobode kota?a ra?anja
> i smrti (samsara)."
>
> "To jedinstvo Brahmana i Atmana izvor je hinduskog eti?kog
> nastojanja, osobito 'ahimse', koja je filozofija o neozlje?ivanju."
Ne nuzno. To je zapravo naucavanje manjine, vecina vjeruje u osobno
bozanstvo, po imenu Shiva, Visnu ili Shakti, koje je stvoritelj i
odrzavatelj svijeta. Navedeni sazetak jako slabo opisuje cjelokupnost
hinduizma, i primjenjiv je jedino na naucavanje sustava po imenu
visistha advaita, kojeg je iznio Ramanuja. Ramanuja iznosi teoriju
"kvalificiranog jedinstva", po kojoj nije sve brahman, nego brahmanom
postaju oni koji u sebi razviju odgovarajuce kvalitete. Po
Sankaracaryi, sve je doista brahman, a percepcija dualnosti je
jednostavno privid superponiran na zbilju, koji je u svojoj biti
nedokuciv, jer se za njega ne moze reci ni da jest, niti da nije. Jest
po tome sto ga je moguce opazati, a nije po tome sto postoji jedino
brahman. Madhva pak ide jos dalje od Ramanuje, u potpuni personalizam,
i tvrdi da postoji Bog, kao i mnostvo dusa koje su uvijek i nuzno po
svojoj biti razlicite od Boga, i da svoje ispunjenje ne nalaze ni u
spoznaji jedinstva ni u sjedinjenju (jer se te stvari opisuju kao
nemoguce i bogohulne), nego u predanom sluzenju Boga. Vecina
hinduistickih religijskih praksi je najbolje opisiva kao derivat
Madhvine teologije dualizma. Ramanujina, a pogotovo Sankarina
filozofija previse su apstraktne da bi bile obredno upotrebljive u
zivotu masa.
--
Homepage: http://www.danijel.org
|