Autor: dturina@iskon.hr (Danijel Turina)
Datum: 1999-01-15 07:43:19
Grupe: hr.fido.religija
Tema: Re: BOG
Linija: 72
Message-ID: 369ee1d3.1292418@news.iskon.hr

X-Ftn-To: Vladimir Kovacevic

Vladimir.Kovacevic@sprint.pub.hr (Vladimir Kovacevic) wrote:
>Jos mi nitko nije odgovorio sto je Bog (onako dubokofilozofski).

Jedan moguci pokusaj:
(http://members.xoom.com/dturina/hr_vedanta.html)

Brahman je vrhovna stvarnost, jedinstvo bez drugotnosti. 
On je bitak-svijest-blaženstvo apsolutnog, on je s onu stranu imena 
i oblika, lišen svojstava, bez po?etka i kraja. On je nepromjenjiva 
istina, s onu stranu prostora, vremena i uzrokovanja. Ovaj se
neizmjerni, beskrajni brahman, posredstvom svoje nedostižive mo?i,
maye, manifestira kao kozmos i cjelina pojedina?nih bi?a, te tako
jedno postaje mnoštvom. Kada se brahman povezuje sa svojom mayom, 
naziva se Bogom ili Išvarom.

Kozmos je privid, nalik prikazi vode u pustinji, i u stalnoj je
promjeni, a opažamo ga posredstvom prostora, vremena i uzrokovanja.
Prostor nastaje zadobivanjem tijela, vrijeme zapo?inje za za?etkom
mišljenja, a uzrokovanje s nastankom ograni?enja. Ovaj lijepi,
dodirljivi kozmos nestaje iz svijesti ulaženjem u stanje sna ili
utonu?em u samadhi, da bi se iznova pojavio u stanju budnosti. Ovaj je
svijet, dakle, dat u umu.

Ljudska su bi?a božanske prirode. Njihova je istinska priroda atman 
koji je beskrajan, vje?an, pro?iš?en, pun svjetlosti, uvijek slobodan,

blažen i istovjetan s brahmanom. Nitko nije grešnik, ve? griješi 
i ispašta zbog neznanja. I kao što tama iš?ezava sa svitanjem, tako 
i neznanje nestaje s pojavljivanjem spoznaje. I ropstvo i sloboda 
dati su u umu. Razmišljaju?i o slabosti i ropstvu, ?ovjek postaje 
slab i zarobljen, ali razmišljaju?i o snazi i slobodi, on postaje 
snažan i slobodan. Nitko ne želi ropstvo, jer ono je bolno. Radost 
je data samo u slobodi koja je, kako to vedanta tuma?i, inherentna 
priroda svih bi?a. Cilj je ljudskog života u obistinjenju Boga, a 
svrha je religije u nau?avanju puta kojim se to božansko o?ituje u 
unutrašnjem svijetu.

Na koji se na?in božansko o?ituje u unutrašnjem svijetu? Vedanta 
predlaže ?etiri yoge:
a) karma yogu, put nesebi?nog djelovanja, 
b) jnana yogu, put spoznaje, 
c) raja yogu, put meditacije, 
d) bhakti yogu, put odanosti. 
Rije? yoga ozna?ava sjedinjenje individualne s kozmi?kom dušom.

Istina je jedna i univerzalna. Ona se ne može ograni?iti na jednu 
zemlju, rasu ili pojedinca. Sve religije svijeta iskazuju jednaku 
istinu razli?itim jezicima i na razli?ite na?ine. I kao što sunce 
nije ni?ija svojina, tako niti istina nije data u jednoj odre?enoj 
religiji ili filozofiji. Nitko ne može re?i da je sunce krš?ansko, 
hindusko, buddhisti?ko, židovsko ili muslimansko sunce. Vedanta, 
ustvari, objavljuje sklad religija. Poput razli?itih rijeka koje
potje?u iz razli?itih vrela, ali se naposlijetku, gube?i svoja imena i
oblike, sjedinjuju u oceanu, tako i svi religijski putevi kojima
?ovjek, potaknut svojim razli?itim sklonostima, kro?i, vode Bogu ili
istini.
----------

Doduse ovdje se govori o Bogu kao principu (brahman) a ne kao o osobi
(Isvara), tako da je odgovor samo djelomican. U biti Isvara je
savrseno poosobljenje/ocitovanje brahmana, koje sadrzi/ocituje u
cijelosti sve atribute brahmana, dakle kako bi se to reklo
dualistickim rijecnikom, posjeduje sva obilja u cijelosti, i
predstavlja potpunost sat-cit-ananda.
Za bitno bolje opise procitaj Gitu, Vivekacudamani i Atmabodha s mojeg
weba (na stranici hr_knjige.html).

-----
Web(Yoga-Vedanta) : http://www.iskon.hr/~dturina/