Autor: dturina@iskon.hr (Danijel Turina) Datum: 1999-01-15 07:43:19 Grupe: hr.fido.religija Tema: Re: BOG Linija: 72 Message-ID: 369ee1d3.1292418@news.iskon.hr |
X-Ftn-To: Vladimir Kovacevic Vladimir.Kovacevic@sprint.pub.hr (Vladimir Kovacevic) wrote: >Jos mi nitko nije odgovorio sto je Bog (onako dubokofilozofski). Jedan moguci pokusaj: (http://members.xoom.com/dturina/hr_vedanta.html) Brahman je vrhovna stvarnost, jedinstvo bez drugotnosti. On je bitak-svijest-blaženstvo apsolutnog, on je s onu stranu imena i oblika, lišen svojstava, bez po?etka i kraja. On je nepromjenjiva istina, s onu stranu prostora, vremena i uzrokovanja. Ovaj se neizmjerni, beskrajni brahman, posredstvom svoje nedostižive mo?i, maye, manifestira kao kozmos i cjelina pojedina?nih bi?a, te tako jedno postaje mnoštvom. Kada se brahman povezuje sa svojom mayom, naziva se Bogom ili Išvarom. Kozmos je privid, nalik prikazi vode u pustinji, i u stalnoj je promjeni, a opažamo ga posredstvom prostora, vremena i uzrokovanja. Prostor nastaje zadobivanjem tijela, vrijeme zapo?inje za za?etkom mišljenja, a uzrokovanje s nastankom ograni?enja. Ovaj lijepi, dodirljivi kozmos nestaje iz svijesti ulaženjem u stanje sna ili utonu?em u samadhi, da bi se iznova pojavio u stanju budnosti. Ovaj je svijet, dakle, dat u umu. Ljudska su bi?a božanske prirode. Njihova je istinska priroda atman koji je beskrajan, vje?an, pro?iš?en, pun svjetlosti, uvijek slobodan, blažen i istovjetan s brahmanom. Nitko nije grešnik, ve? griješi i ispašta zbog neznanja. I kao što tama iš?ezava sa svitanjem, tako i neznanje nestaje s pojavljivanjem spoznaje. I ropstvo i sloboda dati su u umu. Razmišljaju?i o slabosti i ropstvu, ?ovjek postaje slab i zarobljen, ali razmišljaju?i o snazi i slobodi, on postaje snažan i slobodan. Nitko ne želi ropstvo, jer ono je bolno. Radost je data samo u slobodi koja je, kako to vedanta tuma?i, inherentna priroda svih bi?a. Cilj je ljudskog života u obistinjenju Boga, a svrha je religije u nau?avanju puta kojim se to božansko o?ituje u unutrašnjem svijetu. Na koji se na?in božansko o?ituje u unutrašnjem svijetu? Vedanta predlaže ?etiri yoge: a) karma yogu, put nesebi?nog djelovanja, b) jnana yogu, put spoznaje, c) raja yogu, put meditacije, d) bhakti yogu, put odanosti. Rije? yoga ozna?ava sjedinjenje individualne s kozmi?kom dušom. Istina je jedna i univerzalna. Ona se ne može ograni?iti na jednu zemlju, rasu ili pojedinca. Sve religije svijeta iskazuju jednaku istinu razli?itim jezicima i na razli?ite na?ine. I kao što sunce nije ni?ija svojina, tako niti istina nije data u jednoj odre?enoj religiji ili filozofiji. Nitko ne može re?i da je sunce krš?ansko, hindusko, buddhisti?ko, židovsko ili muslimansko sunce. Vedanta, ustvari, objavljuje sklad religija. Poput razli?itih rijeka koje potje?u iz razli?itih vrela, ali se naposlijetku, gube?i svoja imena i oblike, sjedinjuju u oceanu, tako i svi religijski putevi kojima ?ovjek, potaknut svojim razli?itim sklonostima, kro?i, vode Bogu ili istini. ---------- Doduse ovdje se govori o Bogu kao principu (brahman) a ne kao o osobi (Isvara), tako da je odgovor samo djelomican. U biti Isvara je savrseno poosobljenje/ocitovanje brahmana, koje sadrzi/ocituje u cijelosti sve atribute brahmana, dakle kako bi se to reklo dualistickim rijecnikom, posjeduje sva obilja u cijelosti, i predstavlja potpunost sat-cit-ananda. Za bitno bolje opise procitaj Gitu, Vivekacudamani i Atmabodha s mojeg weba (na stranici hr_knjige.html). ----- Web(Yoga-Vedanta) : http://www.iskon.hr/~dturina/ |