X-Ftn-To: Romana Panduric 

Romana Panduric  wrote:
>Nekako mi
>se cini da propaganda o svejedu covjeku koji bere hamburgere na drvetu
>dolazi od mesne industrije, isto kao i narucena 'znanstvena'
>istrazivanja o tome kako nema esencijalnih aminokiselina u biljkama
>(recimo soja) te da su cak i one kojih ima su teze probavljive zbog
>biljnih vlakana, i slicne stvari.

Sto se toga tice, dobar primjer je ono sto je nedavno Greenpeace
razotkrio, naime financiranje laznih znanstvenih radova "skeptika" od
strane zagadjivacke industrije; radilo se o nekakvoj gadnoj lovi,
mislim pola milijarde dolara ili takvo nesto. Cilj toga bio je
stvoriti dojam da su "misljenja znanstvene zajednice podijeljena", u
smislu da nije tocno utvrdjeno sto je uzrok zagadjenja ili da
opasnosti po ekosustav nema, a s ciljem ometanja donosenja ekoloskih
zakona. Slicne stvari je radila i industrija duhana, ne vidim zasto bi
mesna industrija bila iznimka. Recimo, kad je Oprah u emisiji iznjela
podatke o tome kako se proizvodi meso u USA i time sve uzasnula, mesna
industrija ju je tuzila i dobila spor, temeljem nekog bedastog zakona
po kojem se ne smije govoriti lose o hrani (!).

Inace, cini mi se da su ljudi stekli nekakvu pogresnu sliku o tome
zasto sam zaflejmao zagovornike jedenja mesa ovdje, valjda zato sto
bih kao vegetarijanac po sluzbenoj duznosti trebao srati po njima, kao
vecina vegetarijanaca. Radi malo bolje slike citiram dio iz svoje
knjige, u kojem sam svoje misljenje iznio u cijelosti i bez ometanja
bezveznim upadicama kao ovdje na konfi:

(iz poglavlja "Prana")
-----
Treba naglasiti da hrana životinjskog porijekla, dakle tkiva
životinja, predstavlja bitno ve?i negativni zahvat u sudbinu drugih
bi?a, i bitno ve?i izvor stresa i patnje u svijetu, od drugih oblika
prehrane, a negativni zahvat tim je ve?i što su duhovno razvijenija i
svjesnija bi?a ubijena radi hrane. Zato je mudro u cijelosti izbaciti
takvu hranu iz jelovnika i odabrati dobro uravnotežen vegetarijanski
oblik prehrane, osim u slu?ajevima kada je fizi?ko/prani?ko ustrojstvo
?ovjeka s tim nespojivo. U tom slu?aju potrebno je imati na umu da
postojanje i funkcioniranje ljudskog bi?a po svojoj snazi i korisnosti
na svijetu (ako, naravno, živimo životom svojstvenim ljudskom bi?u,
dakle životom ljubavi i više svijesti) toliko nadilazi postojanje
ve?ine ostalih bi?a, da je žrtvovanje fizi?ke egzistencije tih bi?a
radi održanja ljudskog bi?a u optimalnoj funkciji prihvatljivo. Unato?
tome, treba posve?ivanjem hrane dati "injekciju" sklada u lanac koji
bi ina?e obilovao patnjom i neskladom, i tako iskoristiti svoje ve?e
sposobnosti kako bi se ne samo ispravio nesklad izazvan nekim vidovima
našeg funkcioniranja, nego i dodao novi pozitivni impuls razvoju
svijesti i postojanja bi?a koja su radi nas žrtvovana. Iz tog se
razloga neka plemena, koja su primorana ubijati životinje radi
vlastitih potreba, ispri?avaju duši životinje koju ubijaju, daju?i joj
ljubav i najbolje želje na njenom daljnjem putu, i ?ekaju na unutarnji
pristanak od strane duše životinje, koja im dopušta okon?anje njene
fizi?ke inkarnacije. Na taj na?in sklad je o?uvan i nema uznemirenja u
prirodnom ciklusu. Ubijati, pak, zato što možemo, zato što smo fizi?ki
mo?niji, težak je prijestup, i vjerojatno su iz tog razloga u?estale
paranoidne iluzije o otmicama i pokusima na ljudima od strane
zlo?estih vanzemaljaca; naime, taj svjetonazor postavlja ljude u
slijede?u poziciju: ako si mi, svojom snagom i sviješ?u, svojom
tehnološkom razvijenoš?u, dajemo pravo prema bi?ima nižim od sebe
ponašati se okrutno, raditi na njima neljudske pokuse u svrhu
znanosti, te ih uzgajati i loviti za hranu, na kakav se onda moralni
zakon možemo pozvati ako se pojavi neka vanzemaljska rasa bi?a
tehnološki razvijenijih i inteligentnijih od nas, i po?ne na nama
raditi pokuse kakve mi radimo na ze?evima i štakorima, a usput nas
uzgajati za hranu sebi ili svojim ku?nim ljubimcima? U takvoj
situaciji ljudi koji tako postupaju ostaju bez odgovora, i moraju
prihvatiti pravo ja?ega i u njegovoj primjeni na njih same. I u
prehrani, dakle, ?ovjeka one?iš?uje ne ono što u njega ulazi, nego ono
što iz njega izlazi, dakle ravnodušnost i okrutnost, te nedostatak
ljubavi i suosje?anja s drugima.
----
(iz poglavlja "Vegetarijanstvo")

?esto se kao preduvjet duhovnosti podrazumijeva prestanak uživanja
opojnih sredstava (alkohol, droge i sl.) te prestanak jedenja mesa.
Koliko god da su te mjere razumne i valjane, o ?emu ?u pisati
detaljnije, problem nastaje kad netko po?ne držati kako je samim
vegetarijanskim na?inom prehrane postigao ne znam koliki stupanj
duhovne razvijenosti, i po?ne sebe držati nadre?enim "grešnicima" koji
jedu meso, ili puše, ili se bave nekim drugim oblikom "ne?istih
aktivnosti". Takav pristup je deset puta gora otegotna okolnost u
duhovnom razvoju nego jedenje mesa, pušenje, alkoholizam i drogiranje
zajedno. Bolje je ?ovjeku da sve te stvari radi, a da je prema svojim
bližnjima ljubazan i dobar, nego da "živi ?isto" i zbog toga se
uzoholi i prezire "ne?iste". Odbacivanje drugih, i držanje drugih
nižima od sebe najve?a je zapreka u duhovnom razvoju.
Kad smo taj aspekt eliminirali, ostaju kvalitetni razlozi zašto nije
pametno jesti meso. Kao prvo, meso je slabo kvalitetna namirnica
ispunjena svim vrstama toksi?nih i teško probavljivih supstancija, i
iz njega se ne može dobiti ništa što ne bi bilo mogu?e dobiti i iz
drugih izvora, kao što su mlijeko, vo?e, povr?e, mahunarke i žitarice.
Dakle s prehrambene to?ke meso je slabo kvalitetno. S energetske to?ke
gledišta prana sadržana u mesu je ili druge ili tre?e transformacije
solarne prane, tako da je za barem jedan, a ponekad i za dva reda
veli?ine inferiorno prani?kom naboju sadržanom u hrani biljnog
podrijetla. I kao najvažniji faktor, ostaje karmi?ki aspekt ubijanja
životinja. Grijeh je ubijati sva bi?a, bilo biljke bilo životinje, ali
postoji krupna razlika u stupnju, a naj?eš?e za hranu uop?e nije
potrebno ubijati biljke, ako se hranimo plodovima i sjemenjem (dakle
svo vo?e, žitarice, mahunarke i ve?ina povr?a), tako da je pitanje
ubijanja, koje povla?e oni koji govore da je i biljke grijeh ubijati,
pa se jednako problemati?no hraniti biljkama i životinjama,
besmisleno. Osim toga, možda najve?i karmi?ki problem kod jedenja mesa
nije toliko ubijanje, koliko ravnodušnost prema patnji drugih bi?a,
koja stvara karmu koja ?e prije ili kasnije dovesti do suo?avanja s
posljedicama vlastitih djela, kad shvatimo što je sve potrebno da bi
komad mesa došao na naš stol. Oni koji govore da je jednaki problem
ubijati biljke i životinje po svoj prilici nisu bili u prilici
isprobati to svoje na?elo tako što ?e birati što je manje zlo: pobrati
soju i pšenicu s polja, ili ubiti kravu nožem. Jasno je da je jednaki
problem u du?anu kupiti komad mesa ili konzervu graška, pa osobe koje
o hrani razmišljaju kao o ne?em što nastaje u du?anu logi?no
podrazumijevaju da se radi o jednakim stvarima. Ali to nije istina.
Mesna industrija uklju?uje veliku koli?inu patnje životinja, kao i
užasne prizore klaonica (koje zagovornicima jedenja mesa u svakom
slu?aju savjetujem posjetiti), i ?ovjek ne može prihvatiti takve
stvari kao normalne osim ako u cijelosti ne otvrdne svoje srce na
patnju drugih. Zato je hranu nastalu ubijanjem životinja najbolje
izbaciti iz prehrane, i tako biti oslobo?en moralnih paradoksa. 
Postoje ljudi koji su izuzeti iz ovog pravila, a to su oni ?iji
organizam fizi?ki nije u stanju preživjeti hrane?i se biljnom hranom;
takvih ima, ali razmjerno malo. Isto tako, kad se ?ovjek na?e u
poziciji da treba birati izme?u jedenja mesa i gladovanja, bolje je
jesti meso, jer je optimalno funkcioniranje ljudskog tijela od
najve?eg zna?aja; do ljudskog tijela se teško dolazi, nakon dugo
vremena i mnogo napora, i zbog toga je ljudska egzistencija izuzetno
dragocjena. Zbog toga je ispravno žrtvovati druga bi?a radi ?ovjeka,
ali u tome treba imati mjere, i ?ovjek koji suosje?a sa svim bi?ima
izbjegavat ?e uzimati više od onoga što mu je potrebno za
funkcioniranje.
Ljudi ?esto unutar vegetarijanskog na?ina prehrane ?ine greške, ne
shva?aju?i da prirodni životni ciklus biljaka ne treba prekidati, pa
se hrane tek proklijalim sjemenjem, cvjeta?om i sli?nim prijelaznim
fazama u životu biljaka. Tako prekinuti životni ciklus stvara ružan
oblik stresa na astralu i prani, i takva hrana može ozbiljno omesti
funkcioniranje ljudskog energetskog sustava, a ako se prakticira kroz
dulje vrijeme može dovesti do raka i sli?nih bolesti. Naime kod
proklijalog sjemenja prani?ki sloj biljke je takav, da kad takvu pranu
asimiliramo u svoj sustav ona ima težnju nastaviti nagli rast tkiva, i
tako remeti prirodnu prani?ko-fizi?ku ravnotežu stanica; takav nagli
rast naj?eš?e zna?i rak. Tako se može desiti da osobe koje "žive
zdravo" umru od raka na svemu.
----
(Copyright (C) 1999. by Danijel Turina, All rights reserved.)

-- 
Homepage: http://www.danijel.org