Ratko Jakopec wrote:
> Verzija toga je, nasa firma je vec 10 godina u gubicima, a bit ce i
> ubuduce, pa bi mi da nam drzava da lovu ili ce radnici ostati bez posla i
> nece glasati za vas. Firmu koja je dugo u gubicima i nema bas izgleda da ce
> se izvuci treba zatvoriti, a novce kojima bi se pokrivali gubici takvih
> firmi usmjeriti u prekvalifikacije radnika i poticanje otvaranja novih
> firmi. 
> 
> To je tako nacelno, ali to ne znaci da u nekim situacijama socijalna pomoc
> nema smisla i to ne samo ona minimalna nego i ona malo veca, npr. covjek
> ima cetvero djece, vozi kamion i pogine na poslu. Pa jasno da takvoj
> obitelji drzava mora maksimalno pomoci. 
> 
> Slicno je i sa carinama. U stanovitom obimu imaju smisla, ali kao i
> socijalna pomoc, dugorocno i u vece obimu po mojem sudu treba ju
> izbjegavati da bi se firme dovelo u situaciju ili ce te kvalitetno raditi
> ili vas nece biti. U suprotnom, u  slucaju jakog zatvaranja trzista jedino
> sto imas je opce tehnolosko zaostajanje drustva, koje u konacnici dovodi do
> vojnog i politickog slabljenja drustva, sto opet dovodi to toga da ce na
> kraju inozemni faktor u takvo drustvu raditi sto mu se hoce jer takvo
> drustvo nece biti dovoljno jako da mu se suprotstavi. 
> 
> U stanovitom smislu funkcionira sistem imas Yugo koji je takav kakav je pa
> se vozi, nekako ces i s njime stici na cilj. Sranje pocinje kad s "Yugo"
> strojem napravis "Yugo" tenk i moras ici na tenk koji je napravljen na
> "mercedes" stroju. Onda si ga najebo. S carinom mozes sprijeciti uzvoz, ali
> ne mozes uvesti carinu na granate pa tako stiti svoj tenk u ratu. 

Sve to ima nekakvog smisla ali nisam baš uvjeren da se stvar da
polarizirati do stupnja da u komunizmu baš ništa nije valjalo a u
kapitalizmu je sve bolje. U kapitalizmu je bolje ono što se vidi na prvi
pogled - svi imaju bolje aute, mobitele, kompjutore, odjeću, zgrade su
ljepše, ukratko imaš veće materijalno blagostanje i stvari su u pravilu
kvalitetnije izrađene.

Ali, u komunizmu si imao bitno kvalitetniji i zahtjevniji obrazovni
sustav nego na zapadu. Vozačica tramvaja u Lenjingradu ti može održati
predavanje o Čajkovskom i općenito o klasičnoj glazbi na razini za koju
su sposobni rijetki sveučilišni profesori na zapadu. U Rusiji nisi imao
dobre aute, ali naglasak je bio na drugim stvarima; recimo, mogao si
kupiti jeftini teleskop, jeftini srednjeformatni fotoaparat, jeftini a
iznimno kvalitetan gramofon, a zašto, zato što se smatralo da se cijeli
narod treba kulturno i znanstveno obrazovati i uzdizati, a da to nije
privilegija elite. U Trendu (časopis o HiFi i video tehnologiji koji je
izlazio osamdesetih kod nas) sam čitao recenzije ruskih gramofonskih
zvučnica koje su zapakirane u karton, dolazile su sa šapirografiranim
uputstvima i izgledale su kao komad traktora, i recenzenti su se hvatali
za glavu po principu "jadne naše ploče", a kad su to stavili na gramofon
pali su na dupe od kvalitete zvuka, ta stvar košta ko bolji sendvič a
daje zvuk kao Ortofon ili Linn high end zvučnica. Stvar je svemirska
tehnologija, imaš iglu od berilija kojeg su brusili po smjeru kristala,
na zapadu bi takva stvar koštala dvije tisuće maraka i prodavala se kao
ezoterija, a u Rusiji je to bila roba za narod, nešto što svatko može
kupiti jer narod treba imati dobar gramofon da može slušati klasiku. Ja
sam imao ruski teleskop reflektor s 15cm ogledalom, durbin i dalekozor,
a sve skupa je koštalo nekakve smiješne novce, kao kod nas cipele.
Ukrajinska fotografska optika općenito je na visokoj cijeni među
znalcima, recimo hrpa foto entuzijasta kupuje Peleng fisheye objektiv
kojeg koriste na digitalcima, a da ne pričam o Hartblei super-rotator
tilt-shift objektivu koji je za razliku od japanskih plastičnih sranja
tokaren iz aluminijskog bloka s graviranim oznakama, košta trećinu
cijene japanskog objektiva a napravljen je na najvišoj razini kvalitete,
tek mrvicu manje elegantno od Schneidera, Zeissa i Rodenstocka. Optički
je dovoljno dobar da servisira digitalna leđa srednjeg formata s istom
rezolucijom kao Zeiss Distagon.

Da sad ne pričam o stvarima koje su postojale kod nas, recimo Srbi su
imali znanstveno-popularni časopis Galaksija, koji je prenosio odlične
tekstove iz zapadnih časopisa poput Science i Nature, tekstovi su bili
na najvišoj razini, to je bila famozna stvar za nas frikove koji smo se
furali na fiziku. Gdje danas imaš takvih stvari? Za svaki kurac moraš
ići na internet jer na kiosku možeš naći jedino gnjusnu pornografiju
poput Klika i Cosmopolitana, koja je otisnuta u vrhunskoj kvaliteti ali
sadržaj je apsolutno govno, nema nikakve vrijednosti. To je ono što ja
percipiram kao kulturnu degeneraciju, kao gubitak dobrih stvari koje su
prije postojale a sad se sve to raspalo i ljudi su zapravo očajni.

>> Cijela ta fora s globalizacijom i forsiranjem liberalnih tržišta i
>> bescarinskih entiteta je američki mehanizam pritiska na manje države,
> 
> To je bila pocetna ideja, ali znas da sam ja oduvjek tvrdio da u sfereama
> politike i ekonomije postoji toliko silnica i medjusobnih interakcija da to
> ni jedan um nije u stanju sagledati u potpunosti. 

Slažem se. Ja to dosta dugo proučavam i mogao bi napisati hrpu teksta o
tome ali uvijek bih ispustio barem pola bitnih elemenata.

> Ideja je bila, idemo otvoriti granice, mi cemo vama prodavati skupe i
> sofisticirane proizvode koje vi ne znate raditi, a vi ce te nama prodavati
> jeftine sirovine. 
> 
> Onda je ispalo da su nakon ukidanja carina tamo premjestitil skoro svu
> proizvodnju koja nije tehnoliski komplicirana, a zahtijeva puno radne
> snage, pa sad prakticki na Zapadu nitko ne proizvodi odjecu, obuci i tome
> slicne stvari. 
> 
> To seljenje tehnologije je zaostalim zemljama donjelo nesto novaca i nesto
> tehnologije, oni su na temelju toga nastavili razvoj tehnologije i sad
> pomalo dolazi do toga da zemlje poput Indije i Kine imaju i jeftinu radnu
> snagu i visoku tehnologiju i veliko trziste i da oni koji su nama bili
> veliki u odnosu na njih postalju mali. 
> 
> Samo je pitanje vremena kad ce Kinezi imati bolji borbeni avion nego
> Amerikanci koji ce ujedno biti jeftiniji jer ce si Kinezi moci priustiti
> vece serije. A onda se dalje zna. Ako nece biti zadovoljni sa pravima
> crnaca u Americi uvest ce im sankcije, a ako ce se pobuniti, par Kineskih
> aviona ce malo zapucati po njima pa ce se primiriti. 
> 
> Takav razvoj dogadjaja za Amerikance naravno nije dobar, ali generalno
> gledano, sa stanovista evolucije i cinjenice da se zarista civilizacije
> sele, jednom je to bio Egipat, pa onda Grcka pa Rim, donedavno Amerika,
> dakle sa stanovista globalnog razvoja to je dobro. 

Točno, slažem se.

> Drugi je cisto politicki, drugovi u Alziru su odlucili da ce dati posao
> drugovima u Jugoslaviji jer su drugovi iz Jugoslavije slali oruzje dok su
> se drugovi u Alziru borili za slobodu. 

Pa to ti uvijek i svuda tako funkcionira. Međunarodni poslovi uvijek
slijede političku liniju; iluzija je da to ima veze sa nekakvim
slobodnim tržištem.

> Ukratko, u svemu tome je bilo najmanje stvarne kvalitete, a ponajvise svega
> ostalog. 

Pa, nije da nema takvih elemenata, ali s druge strane su naši gradili
oklopne bunkere za Saddama Husseina koje su Ameri nedavno gađali svojim
projektilima, i poslije su rekli da u životu nisu vidjeli nešto takvo,
to je najbolji i najtvrđi oklop na svijetu, napravljeno je tako da Ameri
sa svojim dubinskim penetratorima nisu bili u stanju napraviti nikakvu
štetu na tome, a vjerojatno ne bi uspjeli ni da su tukli atomskim
bombama. Apsolutno vrhunska kvaliteta, nitko na svijetu nije u stanju
napraviti bolje. Naši graditelji su, također, vrhunski - recimo ova nova
autocesta do Splita, stručnjaci iz EU su nam skidali kapu, vele da je to
vrhunski doseg danas u Europi a Europa je po tom pitanju krov svijeta.
To znam zato što je moj stari radio simultani prijevod na svim
pregovorima sa Talijanima i Francuzima pa je usput znao popričati s tim
ljudima i čuti feedback. Po pitanju graditeljske tehnologije, mi smo vrh
svijeta, nema boljeg, a to ti se kod nas razvijalo u doba komunizma, sve
što sad imamo je građeno na toj tradiciji.

Pogledaj ovo:
http://www.mycity-military.com/Avijacija-i-PVO/Enigma-JNA-Podzemni-Aerodrom-Zeljava.html
http://www.youtube.com/watch?v=X455wiHCCac

>> Cijenile su se intelektualne i kulturne osobine, a danas samo pare,
>> bahatost i nasilje. 
> 
> Mos mislit, intelektualne osobine su se cijenile jedino ako si bio "na
> liniji" u suprotnom si isao na tretman, na Goli ili Lepoglavu. Kad se
> sjetim, Tito, Bakaric, Milka Planinc, sve same intelektualne velicine. 

Ja ti pričam o tome da si u osamdesetima u Jugoslaviji u svakom naselju
imao aviomodelarski klub, fotografsku sekciju, kmpjutorsku grupu, imao
si popularno znanstvene časopise, hrpu časopisa o računalima na kojima
je odrasla cijela generacija informatičara, imao si nekoliko računala iz
domaće proizvodnje u razdoblju kad je to tek nastajalo, a ja sam u
časopisu Galaksija čitao tekstove o dizajnu zrakoplova najnovije
generacije koji su tek sada ušli u proizvodnju, toliko su to bile
"bleeding edge" stvari. Kužiš foru, imao si "Sirius" u kojem su ti
izlazile kratke science fiction priče, Srbi su masovno prevodili science
fiction knjige, i u tom prijevodu (Kentaur i Polaris) sam pročitao
valjda cijeli opus Asimova, Clarkea, Herberta, Lema i ostalih. Znanost i
kultura znanosti su bili na jako visokoj cijeni u društvu, do toga se
držalo.

> Barem pola Hrvatske, prakticki cijela tzv. lijevica nikad nije htjela
> samostalnu državu i da nekom politicaru zbilja padne na pamet uvesti carine
> da bi zastitio domacu proizvodnju isti tren bi 100 "nevladinih udruga"
> doslo u Hrvatsku, pokrenuli bi 10 "nezavisnih" casopisa i novina i napadali
> bi takvog politicara zbog nedemokratskih metoda vladanja dok na kraju ne bi
> izgubio izbore. 

To je jasno.

> Meni trenutno tako izgledaju stvari. Trenutno bi mladim ljudima preporucio
> da uce Kineski. 

Ili to, ili neka uče praviti priručne filtere za vodu i tehnike
preživljavanja u prirodi.

-- 
http://www.danijel.org/