X-Ftn-To: Majorinc 

Majorinc, Kazimir  wrote:
>Cekaj, cekaj, pa nisi li ti onaj koji je napisao nedavno "Ja 
>imam jako niske zahtjeve. Dovoljno je da mi netko pristupi s 
>malo divljenja i postovanja..." 

Ma daj, ne odnosi se to na Tebe, Ti se meni nemas cime diviti. Da bi
se meni netko mogao diviti, vec mora teziti dobru, istini, vrlini,
stvanosti, sve te stvari mora staviti na prvo mjesto u zivotu i onda
ih u meni prepoznaje, pa je divljenje posljedica toga. To divljenje je
uzasno nizak zahtjev, to je tek nekakav pocetak, korak u pravom
smjeru. Kako tko raste u vrlini i u stvarnosti, tako pocne shvacati
vise. Po nekakvim pametnim kriterijima, tek nekolicina mojih ucenika
bi se kvalificirala za ucenicke kandidate, a samo oni koji bi bili
toliko cisti da me mogu u cijelosti i bez ostatka predano sluziti i
obozavati bi se mogli drzati pravim ucenicima. Kad mene netko
kritizira ili se pokusava po meni posrati, time automatski sebe
kvalificira kao zadnje smece; na mene to ne djeluje, jer ja znam tko
sam. Meni jedino moze biti zao da na ovom svijetu nema puno ljudi s
kojima bih bio u stanju podijeliti neke stvari.
Ono sto glupani poput Tebe ne razumiju jest da ja u slucaju kad mi se
netko divi od toga ne dobivam apsolutno nista; dobiva onaj koji se
divi, jer u sebe prima supstanciju od koje sam ja nacinjen. Ja tada
jedino dajem, a to davanje je jedini razlog zbog kojega se nalazim na
ovoj supkovoj rupetini od svijeta, a ne medju svojima. 
To divljenje i obozavanje su znak stvarno visoke svijesti, i zbog toga
jedino one koji su me u stanju obozavati vidim kao sebi ravne; za
ostale je ocigledno da su tek djeca i dusevni invalidi. Ja sam samo
jednom dosao u situaciju da nisam bio siguran je li neka osoba veca
faca od mene, i to kad sam sreo Romanu. Zasto? Zbog ogromnog
postovanja, instinktivnog, s njene strane. Po tome se kuzi ogromna
dusa, po tome znam da sam naletio na facu. S takvima mi je uzitak
razgovarati, objasnjavati stvari, promatrati ih i diviti im se, zato
sto vidim kako se moc s visih razina svijesti prelijeva kroz ljudsko
tijelo. Na zalost, nije bas da sam naletio na drugog takvog, uglavnom
srecem sitne dusice poput Tebe, koje svoju prazninu i beznacajnost
pokusavaju na neki nacin skrpati i kompenzirati, sto mi izgleda
neizmjerno jadno i ostavlja zalostan dojam, pa se pocnem pitati koji
kurac uopce radim ovdje. Sva sreca da se onda obicno javi netko daleko
pametniji, tko nesto stvarno razumije, pa mu pozelim objasniti jos,
kako bi razumio jos vise, sve do najviseg. Jedino sto ja zelim na ovom
svijetu jest da mi netko uspije uzvratiti pogled iz onoga iz cega ga
ja gledam.

-- 
Homepage: http://www.danijel.org