On Tue, 28 Mar 2006 15:49:50 +0200, Nikolaj wrote:

> To je sve u redu. Onda se za Šankaru može reči da svejedno pravilno 
> tumači termin 'znanje' na upanišadski način ("za Šankaru vidjA je ili 
> spoznaja najvišeg Jastva ili meditacija, 'renunciation' i slično"). ˝

Ma odlicno on tumaci znanje, tu nema spora. Problematicno je to sto
djelovanje vidi tek kao nesto sto prethodi znanju, a djelovanjem u znanju
se ne bavi, a zbog njegovog insistiranja na tome da samo znanje, a nikako
djelovanje dovodi do oslobodjenja, stvara se dojam da je djelovanje iz
pozicije vedante osudjeno kao neduhovno. Zapravo je osudjeno pouzdavanje u
obrede kao sredstvo spasenja.

> Možda nisam bio dovoljno jasan: ovo su mu dvije različite kategorije, 
> zato sam napisao ili-ili. Znači da razlučuje dvije vrsti znanja: 
> spoznaju samu (koja se ne može kombinirati s ničim) i nekakve 'metode 
> spoznaje', koje se mogu kombinirati sa drugim radnjama (karman). 

On bi ovo drugo uvijek definirao kao necisto, odnosno u neznanju. 

> No kako 
> je gotovo potpuno usmjeren na prvu definiciju znanja, ostalo manje više 
> zanemaruje (metode: meditacija, itd.) ili odbacuje kao metodu (karman - 
> obredi).

Tocno tako.

>>>Mislim da ne govore iz istih perspektiva. Šankara govori veoma 
>>>filozofski vedantski i sve što ga zanima je brahman, dok je Krišna 
>>>praktičan i opisuje sve aspekte života.
>> 
>> U tome i jest problem; ako se ispravno shvati kontekst, Shankara je potpuno
>> u pravu - njemu je cilj jedino oslobodjenje i uklanjanje iz svjetovne
>> sfere, pa je ono sto govori posve istinito iz te perspektive. Ipak, ako to
>> citaju oni koji zbog svoje dharme moraju djelovati u svijetu, izvuci ce iz
>> takvih tekstova slabu korist, jer njih zanima spoj slobode i djelovanja,
>> jer im je sloboda kao negacija djelovanja naprosto nemoguca. Postoji tu
>> mnostvo prica iz upanisadskog doba, gdje se kao likovi navode razni
>> prividno svjetovni ljudi, od kraljeva do mesara, koji prakticiraju nauk o
>> nevezanom vrsenju duznosti uz istodobnu apsorpciju duha u brahmanu.
> 
> A možda mu ni oslobođenje nije cilj, nego samo filozofsko potvđivanje 
> primarnosti brahmana i interpretacija upanišada u tom svijetlu (možda 
> kao reakcija na neki drugi pokret?). Barem takav utisak daju njegovi 
> komentari upanišada (dosad sam pročitao komentar Išopanišade i malo 
> prekopao po drugim). Oslobođenje kao cilj je dosta više prisutan u 
> drugim tekstovima, recimo vivekačUdAmaNi, možda i u komentaru gIte (tek 
> sam na početku).

Upanisadi su zapravo reakcija na ponasanje brahmanskog staleza koji se
bavio prvenstveno obavljanjem vedskih obreda, s minimalnim ili nikakvim
naglaskom na spoznaju i osobno duhovno iskustvo. Zapravo AFAIK postojale su
barem cetri osnovne reakcije na to. Jaini su isli u surovo isposnistvo,
budisti u intelektualno razumijevanje, upanisadi u izravnu duhovnu
spoznaju, a tantrike u radjenje svega suprotnog vedama i propisanim
ogranicenjima.

-- 
Homepage: http://www.danijel.org/