MAK>Prema tome, pozivanjem na pasiviziranje volje obracenoga covjeka i zudnje
MAK>za cinjenjem dobra, ti covjeka izravno zavodis i navodis na grijeh protiv
MAK>Svetoga Duha. "Necete vi umrijeti" - to je tekst koji cujem iz stavova
MAK>kako ih izlazes, "to je nesto uzasno komplicirano i oslobodjeni ste
MAK>odgovornosti da ispunjavate tih jednostavnih 10 nacela" je sirenski zov
MAK>kojega upucujes nedovoljno upucenima. No, to i tako ide na tvoju dusu i na
MAK>tvoj racun...
Mislim da se bit ovog prepucavanja svodi na ono sto je u Indiji, u
filozofskim razmatranjima bhakti-pravaca, bilo poznato kao dilema
"macjeg ili majmunskog mladunca". Da razjasnim: kad mama macka nosi svog
mladunca, on se jednostavno prepusti i biva nosen. S druge strane,
mladi majmun se cvrsto privije uz majku, te tako aktivno sudjeluje u
svom prenosenju s jednog mjesta na drugo. Dilema je, dakle: u potpunosti
prepustiti Bogu brigu o sebi i svom spasenju, stavom da je jedino sto On
od nas zahtjeva potpuno i neuvjetovano predanje, ili pak smatrati da
je Bog vec ucinio korak prema nasem spasenju obdarujuci nas sredstvima
kojima u tom spasenju mozemo aktivno sudjelovati (um, tijelo i sl.).
Kasnije cu se osvrnuti na yogijske pravce; bhakti pravci, pak, uglavnom
posjeduju neki oblik duhovne prakse (stovanje Isvaramurtija, ustolicenih
bozanstava), nudjenje hrane Bogu, pjevanje poboznih pjesama i slicno -
ocito je, dakle, kako je "majmunska teorija" odnijela premocnu pobjedu.
Covjek je od Boga dobio tijelo i njemu pripadajuci intelekt; suludo bi
bilo "zakopati talente", kako je Gospodin Isus jasno naglasio u svojoj
poznatoj usporedbi o trima slugama - ako se Bog potrudio nesto nam dati,
nas cilj bi trebao biti upotreba onog sto nam je dato na raspolaganje s
ciljem uvecavanja postojeceg. Dakle, ako netko ima dobar um, trebao bi
njime sluziti Bogu i nastojati povecati sposobnosti tog uma kako bi
njime mogao Bogu sluziti jos bolje. Cekati da nam mana padne s neba nije
u skladu ni s novozavjetnom, a IMHO ni s bilo kojom drugom teologijom.
Dakle, ako postoji nesto sto mozemo iskoristiti kako bismo bili blize
Bogu, to treba smjesta uciniti, smatrajuci kako je upravo to Bog poslao
s tom namjerom. Mislim kako je povijest dokazala kako od teorije
pasivnog ocekivanja nema neke koristi; Bog stvara uvjete za nase
oslobodjenje, ne jednokratno ("prihvati pa si spasen" sistem), nego
citavo vrijeme - svaka situacija je poseban dar kojeg Bog stavlja pred
nas kako bi nam omogucio da savladamo neku prepreku ili vlastiti
nedostatak, te Mu se tako priblizimo za jos jedan korak.
Yogijski pravci, pak, specificni su po tome sto tu svoju odgovornost za
vlastitu sudbinu uzimaju krajnje ozbiljno; posljedica toga jest
razvijanje ogromnog broja raznih tehnika samorazvoja, koje se cesto
medjusobno razlikuju do stupnja dijametralne suprotnosti (npr. Hathayoga
i Siddha-Mahayoga). Bez obzira na to, za vecinu tehnika postoje izvjesni
preduvjeti, koji su vrlo jasno klasificirani u Patanjalijevoj Yogasutri
kao prva dva stupnja yoge od osam udova (astaangayogah), yama i niyama.
Oni predstavljaju pozitivne i negativne moralne odredbe koje praktikant
mora zadovoljiti kako bi se uopce mogao baviti yogom:
Pozitivne odredbe (yama):
1. Istinoljubivost (satya)
2. Nenasilje (ahimsa)
3. Odsutnost pohlepe (asteya)
4. Celibat (brahmacarya)
5. Neprihvacanje svojine drugih (aparigraha)
Negativne odredbe (niyama):
1. Cistoca (sauca)
2. Zadovoljstvo (santosa)
3. Trapnja (tapas)
4. Izucavanje (svadhaya)
5. Predanje Bogu (Isvara-pranidhana)
Izvjesna slicnost s Dekalogom je evidentna; ako ne u doslovnom
kodificiranju propisa (u Indiji onog doba postivanje roditelja i slicno
su do te mjere podrazumjevane stvari da je razumljivo sto nisu
navedene), onda barem po smislu.
Kakve to sve skupa ima veze s temom rasprave? Evo mene i na tome. :)
Postoje dva totalno suprotstavljena pristupa tim "zapovjedima": po
prvom, osoba najprije mora usvojiti te osobine, da bi se uopce mogla
baviti yogom. To cu nazvati uzlaznim pristupom. Tome je protivan silazni
pristup, po kojem se osoba vjezbanjem yoge do te mjere prociscuje, da
automatski usvaja sve moralne kvalitete bez nekog posebnog nastojanja na
njihovom usvajanju (zagovornik ovog pristupa je Maharishi Mahesh Yogi).
Idem navesti jos jedan primjer, meni posebno blizak: Kundalini-yoga.
Ovdje se, isto tako, razlikuju (barem) dva posve razlicita pristupa;
prema jednom, potrebno je mantrama i koncentracijom procistiti
odgovarajuce (citaj: sve) nadije i cakre, te tako ostvariti
uvjete za podizanje Kundalini Shakti. Kundalini je tada potrebno silom
probuditi ("udaranjem" mantrama), te "povuci" u otvor susumna-nadi iznad
mulaadharacakre. Tada se Kundalini uzdize kroz susumnu do brahmarandre
(pukotine na tjemenu), sto rezultira oslobodjenjem (jivanmukti).
Drugi pristup je tome do te mjere suprotan da uopce nije moguce govoriti
o slicnostima; ipak, i to je Kundalini-yoga. Taj pravac naziva se
Siddha-Mahayoga, i to je upravo onaj oblik Kundalini-yoge koji djeluje u
meni (necu reci da "vjezbam tu yogu", jer to ne bi odgovaralo istini).
Da pojasnim: budjenje Kundalini u SMY, za razliku od KY, ne nastupa
voljom i svjesnim naporom ucenika, nego miloscu, "silaskom moci"
(shaktipat) s Ucitelja. Ucitelj mislima, dodirom, pogledom, prisutnoscu
svejedno, budi Kundalini ucenika. Tada se ucenik prepusta Majci
Kundalini, koja se u stvari shvaca kao djelatna pokretacka sila duhovnog
razvoja.
(Preporucujem svima da si procitaju Siddha-Mahayoga FAQ s Spiritweba:
http://www.spiritweb.org/Spirit/Yoga/siddha-mahayoga.html
, kao i slijedece:
http://www.spiritweb.org/Spirit/Yoga/sahaja-yoga.html
http://www.spiritweb.org/Spirit/Yoga/kundalini-faq.html)
Ukratko: smatram kako nije moguce napraviti podjelu tipa: "ili Bozja
milost ili svjesni napor", buduci da je cilj moguce postici samo
pravilnom kombinacijom jednog i drugog. U primjeru SMY, osnova svega je
predanost Kundalini Shakti, uz istodobno "uklanjanje kamenja s ceste"
izvana. Cekati da Bog obavi sav posao dok se mi samozadovoljno
izlezavamo licemjerno je, kao sto je i divljacko srljanje uz prijezir
Bozje milosti oholo.
-!-
* OLX 2.2 * Om Namah Shivaya!
--
: Fidonet: Danijel Turina 2:381/112
: Internet: Danijel.TurinaĊ½sprint.pub
:
: Standard disclaimer: The views of this user are strictly his own.
|