Autor: Danijel.Turina@sprint.pub (Danijel Turina) Datum: 1997-04-03 12:44:57 Grupe: hr.fido.religija Tema: Yoga 1/4 Linija: 153 Message-ID: cd4_9704040301@hrfido.fido.hr |
Obećao sam da ću napisati tekst o yogama... here it comes. :) Sorry zbog eventualne neusklađene sanskrtske transliteracije. Isto tako, odlučio sam pokriti malo širi spektar: ima ponešto za svakoga, i za one koji se praktički prvi puta sreću s problematikom, a i za "stare lisce". Dobro se zabavite! :) Po najstarijoj definiciji, yoga (prevodi se sa "jaram" ili "upreg") je citta vrtti niroddha, iliti obustavljanje fluktuacija duha. Da najprije razjasnim ovu definiciju: Ako se može reći kako je "materija" ono od čega je napravljen televizor, onda je "citta" (izgovara se ćita) ono od čega je napravljen um. Ova koncepcija se radikalno razlikuje od onih općeprihvaćenih na Zapadu, prema kojima bi duh trebao biti neka iluzorna kategorija koja nastaje funkcioniranjem mozga. U fiziologiji yoge, citta se promatra kao jedan golemi rezervoar duha čije resurse u ograničenoj mjeri koristi individualni um. Da ovo malo razjasnim. Fizičko tijelo čovjeka i drugih bića unosi tvar iz okolnog svijeta, u koji istodobno izlučuje tvar nastalu metabolizacijom. Na taj način se stanice od kojih je sačinjeno tijelo neprestano mijenjaju, i nakon nekog vremena one zamijene svaki atom od kojeg su sačinjene - neke umiru, neke nove nastaju, ali tijelo pruža privid kontinuiteta. Jednako tako, naš um "usisava" i "izbacuje" cittu (u većini terminologija koristi se termin "prana"). To je vrlo jasno moguće vidjeti na fotografiji aure - s lijeve je strane vidljiva frekvencija koju um prima, odozgora je vidljiva ona koja predstavlja trenutni oblik mentalne aktivnosti, a s desne strane je frekvencija koju odašiljemo prema okolini.Čim je frekvencija viša, aktivnost duha je profinjenija. Dakle, ultraljubičasta boja predstavlja totalno božansku, a infracrvena totalno materijalnu "vibraciju". Ako netko ne vjeruje, imam fotografiju svoje aure kao dokaz; ako uspijem doći do scannera, mogu mu je poslati uucodirano skupa s kompjutorskom analizom. Dakle, shvatili smo što je citta (u hatha-yogijskoj terminologiji "prana", gdje označava životnu energiju). Da se sada malo pozabavimo terminom vrtta (izgovara se vrita). Vrtta znači doslovno "vrtlog duha", što je najlakše prevesti kao "misao". Ovdje se ne misli na složene misli o, ne znam, kretanju planeta, koje predstavljaju mega-hrpe malih, mikro-misli. Vrtta je, dakle, za ljudski um ono što je instrukcija za CPU: naredba MOV nije nešto što bismo primjećivali u radu kompjutora, ali bez nje nema tekst-procesora i tabelarnih kalkulatora. "Citta vrtti", je, prema tim definicijama, "vrtloženje univerzalne umne supstance unutar individualnog uma", dakle mentalna aktivnost. "Kakva je korist od obustavljanja mentalne aktivnosti?" - postavlja se pitanje - "Nije valjda evolucija radila milijardama godina bez veze?", ili pak "Po tome je najbolja yoga metak u čelo - evo ti odmah obustave mentalne aktivnosti". Očito, ne radi se o tome, iako je u praksi većine tehnika koje sebe nazivaju yogijskima uistinu moguće opaziti kako se kreću prema tom "idealu". Jednu od strana medalje može primjetiti svatko kod sebe: svatko se barem jednom nalazio u situaciji da mu upadanje raznih gluposti remeti koncentraciju; očigledno je da postoji potreba da se cijela stvar na neki način stavi pod nadzor. Druga je strana to da se cijelo funkcioniranje uma može svesti na težnju prema nečemu; um teži postići najviše moguće stanje sreće. Dakle, može se pretpostaviti da se postizanjem tog stanja umne aktivnosti spontano obustavljaju, budući da nema nečeg boljeg što bi se imalo postići. I TO JE TO. Ovdje smo došli do biti yoge: postizanje takvog stanja duha kakvo je u potpunosti nemoguće opisati na bilo koji zamislivi način, uključujući pozivanje na neka postojeća iskustva. Yoga je, u biti, tehnička (implementacijska) disciplina - iako je se može promatrati kao neovisan filozofski sustav, ona se kao takav ne postavlja. Yoga dovodi do iskustva; razmatranja i filozofiranja ostavlja filozofima. Oni, pak, koji su postigli cilj yoge, mogu lako biti proglašeni filozofima (u jednom vrlo praktičnom smislu opisivanja iskustava koja su obično predmet filozofije) ili pak utemeljiteljima religija. Problem klasifikacije yogijskih tehnika i disciplina nije baš jednostavan, imajući u vidu njihovo preplitanje s filozofskim pravcima Indije, te mnoštvo šizmi, hereza, te propalih i obnovljenih puteva. Stoga ovdje namjeravam iznijeti opise samo onih tehnika koje su dovoljno poznate da pobude pažnju čitaoca; ipak mi se ne da pisati tekst od dvjesto stranica... ;) Tehnike yoge mogu se podijeliti u nekoliko kategorija (prema razini na koju djeluju): - tehnike duha - tehnike energetskog sustava - fizičke tehnike Isto tako (prema obliku primjene): - aktivne tehnike - pasivne (spontane) tehnike Treba imati na umu kako postoje "tehnike" koje predstavljaju više čitave sustave raznorodnih tehnika, kao i tehnike koje su vrlo ograničene po spektru. Dakle, ovdje sam odlučio navoditi stvari više prema načinu na koji se uobičajeno spominju nego prema njihovim individualnim osobinama. Dakle: AŠTA-ANGA YOGA, yoga od osam udova predstavlja više filozofski pojam nego neku stvarnu tehniku; u biti, većina ostalih tehnika koristi barem neke od odrednica ovog pravca. Tehnika je (kao i termin yoga u današnjem značenju) opisana u djelu "Yoga sutra" od Ršija Patanđalija. Kao što joj i ime govori, ova yoga sastoji se od osam stupnjeva, a to su: -yama (pet zabrana): - istinoljubivost (sathya) - nenasilje (ahimsa) - odsutnost pohlepe (asteya) - celibat (brahmaćariya) - odnosi se na "učeništvo" - neprihvaćanje svojine drugih (aparigraha) -niyama (pet odredbi): - pročišćenje (šauća) - čistoća tijela i duha - zadovoljstvo (santoša) - trapnja (tapas) - duhovni žar, isto tako i isposništvo - izučavanje (svadhaya) - predanje Bogu (Išvara-pranidhana) -asana (nepomičnost, stav tijela) - postoji ogroman broj od kojih se najčešće spominju: - padma-asana (lotosov stav) - siddha-asana (savršen stav, stav savršenih) -pranayama - upravljanje dahom -pratyahara - odvraćanje osjetila s njihovih objekata -dharana - koncentracija duha na objekt -dhyana - meditacija, stanje duha bez misli -samadhi - Kozmička Svijest, stanje jednosti s Bogom HATHA-YOGA, "oštar upreg", predstavlja tehniku yoge koja se na Zapadu najčešće identificira s pojmom yoge. Za razliku od općeprihvaćenog stava, hathayoga se _ne_ sastoji samo od stavljanja nogu za vrat, iako to predstavlja jedan od vidljivijih aspekata. :) Evo klasifikacije hathayoge prema spisima na kojima je utemeljena: Prema Gorakšasamhiti: 1. asana - položaji tijela (uključujući i onaj s nogama za vratom...) 2. pranasamrodha (pranayama) - kontrola životne sile 3. pratyahara 4. dharana 5. dhyana 6. samadhi Prema Gherandasamhiti: 1. šatkarma (šest tehnika čišćenja tijela) - dhauti - gajakarni - vastradhauti - neti (sutraneti, jalaneti, ghrtaneti) - kapalabhati - bhastrika (pranayama) - nauli - baghi - basti - šankhaprakšalana - trataka Od tih su osnovni dhauti, basti, neti, trataka, nauli i kapalabhati, a kasnije su dodati gajakarni, baghi, bhastrika i šankaprakšalana. Ima toga još, a tehnike namjerno ne opisujem zbog opasnosti da se nekome okrene želudac. ;) 2. asana >>> Continued to next message -!- * OLX 2.2 * Om Namah Shivaya! -- : Fidonet: Danijel Turina 2:381/112 : Internet: Danijel.TurinaŽsprint.pub : : Standard disclaimer: The views of this user are strictly his own. |