Autor: Danijel.Turina@sprint.pub (Danijel Turina)
Datum: 1997-04-03 12:44:57
Grupe: hr.fido.religija
Tema: Yoga 1/4
Linija: 153
Message-ID: cd4_9704040301@hrfido.fido.hr

Obećao sam da ću napisati tekst o yogama... here it comes. :) Sorry zbog
eventualne neusklađene sanskrtske transliteracije. Isto tako, odlučio
sam pokriti malo širi spektar: ima ponešto za svakoga, i za one koji se
praktički prvi puta sreću s problematikom, a i za "stare lisce". Dobro
se zabavite! :)

Po najstarijoj definiciji, yoga (prevodi se sa "jaram" ili "upreg") je
citta vrtti niroddha, iliti obustavljanje fluktuacija duha. Da najprije
razjasnim ovu definiciju:
Ako se može reći kako je "materija" ono od čega je napravljen televizor,
onda je "citta" (izgovara se ćita) ono od čega je napravljen um. Ova
koncepcija se radikalno razlikuje od onih općeprihvaćenih na Zapadu,
prema kojima bi duh trebao biti neka iluzorna kategorija koja nastaje
funkcioniranjem mozga. U fiziologiji yoge, citta se promatra kao jedan
golemi rezervoar duha čije resurse u ograničenoj mjeri koristi
individualni um. Da ovo malo razjasnim.
Fizičko tijelo čovjeka i drugih bića unosi tvar iz okolnog svijeta, u
koji istodobno izlučuje tvar nastalu metabolizacijom. Na taj način se
stanice od kojih je sačinjeno tijelo neprestano mijenjaju, i nakon nekog
vremena one zamijene svaki atom od kojeg su sačinjene - neke umiru, neke
nove nastaju, ali tijelo pruža privid kontinuiteta. Jednako tako, naš um
"usisava" i "izbacuje" cittu (u većini terminologija koristi se termin
"prana"). To je vrlo jasno moguće vidjeti na fotografiji aure - s lijeve
je strane vidljiva frekvencija koju um prima, odozgora je vidljiva ona
koja predstavlja trenutni oblik mentalne aktivnosti, a s desne strane je
frekvencija koju odašiljemo prema okolini.Čim je frekvencija viša,
aktivnost duha je profinjenija. Dakle, ultraljubičasta boja predstavlja
totalno božansku, a infracrvena totalno materijalnu "vibraciju". Ako
netko ne vjeruje, imam fotografiju svoje aure kao dokaz; ako uspijem
doći do scannera, mogu mu je poslati uucodirano skupa s kompjutorskom
analizom.
Dakle, shvatili smo što je citta (u hatha-yogijskoj terminologiji
"prana", gdje označava životnu energiju). Da se sada malo pozabavimo
terminom vrtta (izgovara se vrita). Vrtta znači doslovno "vrtlog duha",
što je najlakše prevesti kao "misao". Ovdje se ne misli na složene misli
o, ne znam, kretanju planeta, koje predstavljaju mega-hrpe malih,
mikro-misli. Vrtta je, dakle, za ljudski um ono što je instrukcija za
CPU: naredba MOV nije nešto što bismo primjećivali u radu kompjutora,
ali bez nje nema tekst-procesora i tabelarnih kalkulatora.
"Citta vrtti", je, prema tim definicijama, "vrtloženje univerzalne umne
supstance unutar individualnog uma", dakle mentalna aktivnost.
"Kakva je korist od obustavljanja mentalne aktivnosti?" - postavlja se
pitanje - "Nije valjda evolucija radila milijardama godina bez veze?",
ili pak "Po tome je najbolja yoga metak u čelo - evo ti odmah obustave
mentalne aktivnosti". Očito, ne radi se o tome, iako je u praksi većine
tehnika koje sebe nazivaju yogijskima uistinu moguće opaziti kako se
kreću prema tom "idealu". Jednu od strana medalje može primjetiti svatko
kod sebe: svatko se barem jednom nalazio u situaciji da mu upadanje
raznih gluposti remeti koncentraciju; očigledno je da postoji potreba da
se cijela stvar na neki način stavi pod nadzor.
Druga je strana to da se cijelo funkcioniranje uma može svesti na težnju
prema nečemu; um teži postići najviše moguće stanje sreće. Dakle, može
se pretpostaviti da se postizanjem tog stanja umne aktivnosti spontano
obustavljaju, budući da nema nečeg boljeg što bi se imalo postići. I TO
JE TO. Ovdje smo došli do biti yoge: postizanje takvog stanja duha kakvo
je u potpunosti nemoguće opisati na bilo koji zamislivi način,
uključujući pozivanje na neka postojeća iskustva.
Yoga je, u biti, tehnička (implementacijska) disciplina - iako je se
može promatrati kao neovisan filozofski sustav, ona se kao takav ne
postavlja. Yoga dovodi do iskustva; razmatranja i filozofiranja ostavlja
filozofima. Oni,  pak, koji su postigli cilj yoge, mogu lako biti
proglašeni filozofima (u jednom vrlo praktičnom smislu opisivanja
iskustava koja su obično predmet filozofije) ili pak utemeljiteljima
religija.

Problem klasifikacije yogijskih tehnika i disciplina nije baš
jednostavan, imajući u vidu njihovo preplitanje s filozofskim pravcima
Indije, te mnoštvo šizmi, hereza, te propalih i obnovljenih puteva.
Stoga ovdje namjeravam iznijeti opise samo onih tehnika koje su dovoljno
poznate da pobude pažnju čitaoca; ipak mi se ne da pisati tekst od
dvjesto stranica... ;)

Tehnike yoge mogu se podijeliti u nekoliko kategorija (prema razini na
koju djeluju):
- tehnike duha
- tehnike energetskog sustava
- fizičke tehnike

Isto tako (prema obliku primjene):
- aktivne tehnike
- pasivne (spontane) tehnike

Treba imati na umu kako postoje "tehnike" koje predstavljaju više čitave
sustave raznorodnih tehnika, kao i tehnike koje su vrlo ograničene po
spektru.
Dakle, ovdje sam odlučio navoditi stvari više prema načinu na koji se
uobičajeno spominju nego prema njihovim individualnim osobinama. Dakle:

AŠTA-ANGA YOGA, yoga od osam udova predstavlja više filozofski pojam
nego neku stvarnu tehniku; u biti, većina ostalih tehnika koristi barem
neke od odrednica ovog pravca. Tehnika je (kao i termin yoga u današnjem
značenju) opisana u djelu "Yoga sutra" od Ršija Patanđalija. Kao što joj
i ime govori, ova yoga sastoji se od osam stupnjeva, a to su:
-yama (pet zabrana):
   - istinoljubivost (sathya)
   - nenasilje (ahimsa)
   - odsutnost pohlepe (asteya)
   - celibat (brahmaćariya) - odnosi se na "učeništvo"
   - neprihvaćanje svojine drugih (aparigraha)
-niyama (pet odredbi):
   - pročišćenje (šauća) - čistoća tijela i duha
   - zadovoljstvo (santoša)
   - trapnja (tapas) - duhovni žar, isto tako i isposništvo
   - izučavanje (svadhaya)
   - predanje Bogu (Išvara-pranidhana)
-asana (nepomičnost, stav tijela) - postoji ogroman broj od kojih se
 najčešće spominju:
   - padma-asana (lotosov stav)
   - siddha-asana (savršen stav, stav savršenih)
-pranayama - upravljanje dahom
-pratyahara - odvraćanje osjetila s njihovih objekata
-dharana - koncentracija duha na objekt
-dhyana - meditacija, stanje duha bez misli
-samadhi - Kozmička Svijest, stanje jednosti s Bogom

HATHA-YOGA, "oštar upreg", predstavlja tehniku yoge koja se na Zapadu
najčešće identificira s pojmom yoge. Za razliku od općeprihvaćenog
stava, hathayoga se _ne_ sastoji samo od stavljanja nogu za vrat, iako
to predstavlja jedan od vidljivijih aspekata. :) Evo klasifikacije
hathayoge prema spisima na kojima je utemeljena:
Prema Gorakšasamhiti:
1. asana - položaji tijela (uključujući i onaj s nogama za vratom...)
2. pranasamrodha (pranayama) - kontrola životne sile
3. pratyahara
4. dharana
5. dhyana
6. samadhi
Prema Gherandasamhiti:
1. šatkarma (šest tehnika čišćenja tijela)
   - dhauti
   - gajakarni
   - vastradhauti
   - neti (sutraneti, jalaneti, ghrtaneti)
   - kapalabhati
   - bhastrika (pranayama)
   - nauli
   - baghi
   - basti
   - šankhaprakšalana
   - trataka
  Od tih su osnovni dhauti, basti, neti, trataka, nauli i kapalabhati, a
  kasnije su dodati gajakarni, baghi,   bhastrika i šankaprakšalana. Ima
  toga još, a tehnike namjerno ne opisujem zbog opasnosti da se nekome
  okrene želudac. ;)
2. asana
>>> Continued to next message
-!-
 * OLX 2.2 * Om Namah Shivaya!
--
: Fidonet:  Danijel Turina 2:381/112
: Internet: Danijel.TurinaŽsprint.pub
:
:  Standard disclaimer: The views of this user are strictly his own.