Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 02/20/2012 03:07 PM, Hellraiser wrote:
> I tada nas je Danijel Turina počastio još jednim biserom iz svoje
> nepregledne škrinje znanja:
>> "Dakle, podaci govore da su Islanđani ispravno odlučili kada su na
>> referendumu 2008. rekli 'ne' planu da s 85 milijardi dolara saniraju tri
>> propale privatne banke.
>
> i tako i treba. cijela kriza je i nastala zato jer su vlade u ime poreznih
> obveznika (koje nitko ništa nije pitao) obećale na sebe preuzeti sav rizik
> nebuloznih financijskih izmišljotina, a bankama dale da se zabavljaju.
>
> to je bez presedana u povijesti. rizik je uvijek bio glavna kontrola
> financijskih tržišta, kad se njega isključi niti ne može doći do ičega osim
> propasti.

Ja ne razumijem u čemu je problem ako se banke pusti da propadnu? Da ja
propadnem bolio bi koga kurac. Da banka propadne, propali bi zapravo
njeni vlasnici koji su ionako lopovi i govna, a aktiva banke, dakle
kreditni plasman, išli bi u stečajnu masu, pa bi se moglo vlasnike
izgubljenih depozita pretvoriti u dioničare koji bi bili vlasnici
kreditne emisije. Nema apsolutno nikakvog smisla spašavati banke kad su
banke gulikože, organizacije koje se bave ispumpavanjem novaca iz svih i
svega, dakle teški parazit, a ne facilitator. Banke bi bile facilitator
da ti daju kredit kad ti je teško, ali one ti upravo onda *neće* dati
kredit, i ne samo to nego će te onda ubit, razrezat na komade i pojest,
dakle kad ti je teško režu ti kreditni rejting tako da ti još
pogoršavaju situaciju, a daju ti kredit kad ti ne treba, dakle imaš
dobar kreditni rejting kad ti zapravo ne treba lova jer je imaš viška,
pa te oni pokušavaju navući da uzmeš kredit i trošiš i ono što nemaš.

Spašavati banke je ludilo. Kad je kriza, trebalo bi prvo pobit bankare
jer su uvijek oni za nju krivi, i svu njihovu imovinu upucati u sanaciju
privrede jeftinim kreditima za proizvodnju.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 02/20/2012 03:03 PM, plastisa wrote:
> "Danijel Turina" wrote
>
>> Dakle sve konvencionalne procjene tržišne reakcije su se pokazale kao
>> potpuno krive, a imajući u vidu da te procjene ne rade debili nego
>> likovi s doktoratima ekonomije koje zapošljavaju multinacionalke za
>> veliku plaću, rekao bih da je koncept tržišta i vrijednosti još uvijek
>> jako slabo shvaćena stvar.
>
> Jako, jako bi se zacudio da vidis tko sve radi procjene trzista u ovoj
> bransi.

Jako bih se iznenadio da procjene tržišta za HP ne radi nekakav odjel u
kojem svaki činovnik ima barem MBA, a svejedno su kolektivno pali na nos.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 02/20/2012 02:54 PM, Ermin Hasicevic wrote:
> On 2/20/2012 2:41 PM, Danijel Turina wrote:
>> On 02/20/2012 01:58 PM, Melissa wrote:
>>>
>>> Prvo se matične ćelije uzimaju iz mišića krave. Potom se inkubiraju u
>>> hranjivu supu, izgledom sličnu nedovoljno kuvanom jajetu. Ta se smesa
>>> suši, rasteže i reže na trake, a na samom kraju se meša s masnoćom
>>> kao i drugo mleveno meso kako bi nastao burger.
>>
>> Ne znam za ostale, ali meni ovo zvuči tako gadljivo da mi je u usporedbi
>> koncept klanja svinje i pravljenja šunke mila majka.
>>
>
> Hmm, ako to bude jednako izvornoj stvari onda ću zanemariti način na
> koji je dobiveno. :) Ne vidim da li postoji problem s etičke strane?!

S etičke strane nema problema ni da od svinjskih šmrklji rade nekakav
puding, ali ja bih imao ozbiljnih problema s konzumacijom takve supstancije.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 02/20/2012 02:45 PM, Grizzly wrote:
>>> >>
>>> >> Zato se uz pojam vrijednost koristi i pojam drustveno priznata
>>> >> vrijednost, koja sama po sebi nije drugo do trzisna cijena. Medjutim,
>>> >> kako novac ima vlastiti "ritam" (inflacija, deprecijacija, deflacija
>>> >> ...) ne razmatra se naprosto "trzisna cijena" vec se barata talonima
>>> >> vrijednosti, cime se pokusava ukloniti utjecaj novcanih kretanja.
>> >
>> >"Trľiąna cijena" bez trľiąne verifikacije ti je jako tanak led.
> Pod trzisnom cijenom mislio sam upravo na cijenu postignutu na
> trzistu, koju neki nazivaju drustveno priznatom vrijednosti polazeci
> od toga da je trziste arbitar drustvenog priznanja vrijednosti robe.

Isto tako "višak vrijednosti" ti je jako tanak led u situaciji kad imaš
više uređaja koji su tehnološki jako slični, a jednog se proda deset
milijuna primjeraka dok drugog konkurencija jedva uopće uspijeva
prodati, koštaju slično i sve na njima ja "tu negdje" što se tiče svih
na prvi pogled mjerljivih parametara. Gdje ti je sad "višak vrijednosti"
koji tvori razliku između iPada i HP-ove inačice tableta?

Tu se može napraviti realistični "case" po kojem sve što radnici u
Foxconn tvornici naprave može biti tržišno potpuno bezvrijedno ako nema
adekvatnog "dodatnog sadržaja" koji proizvode glave u Cupertinu, a onda
i sve priče o "višku vrijednosti" i disproporcionalnoj zaradi ovih u
Cupertinu u odnosu na one u Kini padaju u vodu. Zašto, zato što nema
"viška vrijednosti", ovi u Cupertinu su doista smislili nešto što
vrijedi toliko koliko su zaradili, naprosto zato što HP nije smislio "to
nešto", pa su svoj tablet morali manje-više baciti, odnosno prodati za
petsto kuna komad. Dakle sam rad nekakvih šljakera u tvornici bi bez
*stvarne* vrijednosti koju stvara intelekt idejnog autora vrijedio taman
toliko da bi još morali platiti odvoz svojeg uratka na obližnju deponiju
i u tome bi se sastojao "višak vrijednosti" koji bi njihov rad sam po
sebi postigao u odnosu na sirovi materijal.

"Višak vrijednosti" je samo Marxov loš naziv za tržišnu vrijednost
kombinacije muda i mozga.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 02/20/2012 02:38 PM, Zli_Zec wrote:
> žderem :-)

Zabij si ga u guzicu što se mene tiče.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 02/20/2012 01:58 PM, Melissa wrote:
> Prototip hamburgera uzgojenog iz matičnih ćelija izgledaće i imaće
> ukus kao i svaki drugi, rekao je tvorac veštačkog hamburgera na
> konferenciji za novinare, britanski naučnik Mark Post.
>
> Post je šest godina pokušavao da pretvori matične ćelije u meso, a
> prvi pokušaji su uključivali burgere od mišjih matičnih ćelija. Osim
> hamburgera, proizveo je i lignje , svinjetinu i na samom kraju i
> govedinu, prenosi Daily Mail.
>
> Cena izrade hamburgera od veštačkog mesa iznosi neverovatnih 265.000
> eura, a meso se proizvodi u četiri odvojena postupka.
>
> Prvo se matične ćelije uzimaju iz mišića krave. Potom se inkubiraju u
> hranjivu supu, izgledom sličnu nedovoljno kuvanom jajetu. Ta se smesa
> suši, rasteže i reže na trake, a na samom kraju se meša s masnoćom
> kao i drugo mleveno meso kako bi nastao burger.

Ne znam za ostale, ali meni ovo zvuči tako gadljivo da mi je u usporedbi
koncept klanja svinje i pravljenja šunke mila majka.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 02/20/2012 02:39 PM, Zli_Zec wrote:
> LOL LOL ROTFL

Budem te vidio koliko bude ti smiješno kad dođeš u poziciju empirijski
provjeriti napisano.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

On 02/20/2012 01:43 PM, laganini wrote:
>
> ma da? a vratiti dug...?:
> http://www.vjesnik.com/Article.aspx?ID=458D64D6-7AB2-4598-9690-BBB0E3DDF31B

To neka se s propalim bankama dogovore.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

Pala mi je na pamet poprilično slikovita, ali jako gnjusna analogija za
današnji ekonomski sustav. Osnova za analogiju je ovo:
http://hr.wikipedia.org/wiki/The_Human_Centipede_(First_Sequence)

Dakle radi se o filmu u kojem ludi doktor spoji par ljudi na način da
šupak od jednog prišije drugome na usta.

Mi se nalazimo u nečem sličnom, s tim da prvi članak stonoge
predstavljaju banke, idući države, pa firme, i na kraju fizičke osobe,
dakle nalazimo se u situaciji da moramo cijeli život jesti nečija govna,
odnosno netko je fizički (silom zakona i državne represije) pričvršćen u
poziciju iz koje nam sere u usta, a paradoks je da je pozicija na
ljestvici obrnuta od smjera iz kojeg dolaze stvarne vrijednosti. Naime
kad pogledamo odakle se bogate najveće kompanije, vidimo da su to upravo
one koje prodaju fizičkim osobama - gorivo, deterdžent, sapun, struju,
mobitele. iPhone, iPad i slične stvari kojima se Apple obogatio do
nevjerojatnih razmjera nisu kupovale ni banke ni države ni firme, nego
fizičke osobe od svoje love. Na isti način funkcioniraju i druge slične
kompanije poput P&G, koji se strašno obogatio sapunima, deterdžentima,
pelenama i ulošcima, dakle higijenskim potrepštinama za generalnu
populaciju - ne za firme, države i banke. Države i banke su općenito
tako organizirane da je lova jednosmjerna cesta - oni ju samo uzimaju od
drugih i troše, ali nema šanse da njima nešto prodaš a da budeš na
ozbiljnom dobitku. Ako netko i uspije, to su zapravo jako mali iznosi i
nitko od toga dobro ne živi, ali ako ide na generalnu populaciju, uvijek
se vidi da je tamo zapravo prava lova; generalna populacija je pravi
izvor svakog bogatstva.

Na neki način, stvari su se uspjele tako okrenuti da banke diktiraju
rejting državama i doziraju im novce na kapaljku, a države pljačkaju
svoje građane i maltretiraju firme, dok firme pak maltretiraju svoje
zaposlenike, a rezultat je da "mali čovjek", koji je zapravo glavni
izvor bogatstva na kojem su izrasle sve države, multinacionalne
kompanije i banke, mora preuzeti ulogu zadnjeg članka ljudske stonoge.

Rekao bih da bi banke i države bilo dobro podsjetiti tko im je zapravo
šef i čiji su puki servis, odnosno posluga.

--
http://www.danijel.org/

Poruka je PGP potpisana. Potpis je VALJAN

http://danas.net.hr/novac/page/2012/02/20/0122006.html?pos=n1

"Dakle, podaci govore da su Islanđani ispravno odlučili kada su na
referendumu 2008. rekli 'ne' planu da s 85 milijardi dolara saniraju tri
propale privatne banke.

"Island je slijedio upute iz priručnika o tome što učiniti u krizi. Bilo
koji ekonomist s tim bi se trebao složiti", komentirao je za Bloomberg
Lars Christensen iz Danske Bank A/S. "Na kraju krajeva, ako su kućanstva
nelikvidna, onda banke jednostavno moraju to prihvatiti, bez obzira na
to koji je interes banke", dodao je Christensen komentirajući poteze
islandskih vlasti.

Islandskim kućanstvima pomogao je dogovor između vlade i banaka da
oproste dugove kućanstvima u iznosu koji premašuje 110 posto imovine tih
kućanstava. Uz to, Vrhovni je sud u lipnju 2010. godine odlučio da su
krediti s valutnim klauzulama nelegalni, što je značilo da kućanstva
više ne moraju pokrivati gubitke krune. Bez toga, objašnjava Thorolfur
Matthiasson, profesor ekonomije na Sveučilištu u Reykjaviku, dužnici bi
se borili s dugovima koji su narasli 240 posto u odnosu na njihova
primanja!

Također, islandske su vlasti pokrenule istragu protiv svih bankara
upletenih u rizična poslovanja, a pod istragom je i bivši premijer Geir
Haarde. Opuženo bi moglo biti 90-ak bankara. "

--
http://www.danijel.org/